петак, 27. јануар 2012.

Bosiljak nastanak i legende

Poznato je da je bosiljak upotrebljavan jos prije 5000 godina u Indiji i tropskim delovima Azije gde je plenio svojim jedinstvenim mirisom i okusom.

Tako da put bosiljka počinje zapravo iz Azije. No, njegova povijest usko je povezana s Grčkom i ova biljka nosi naziv iz te mediteranske zemlje. Basileus ne grčkom znači kralj a postoje i mnoge legende o tom imenu.

Jedna legenda kaže da je bosiljak mogao požnjeli samo bizantski car sa zlatnim srpom.

Druga mitska priča tvrdi da je aromatična biljka rasla na mjestu gdje su Sv. Konstantin i Helena pronašli Kristov križ.

Talijani, narod za koji je bosiljak sastavni dio kulturne tradicije, bosiljak povezuju sa strašnim zmajem, koji može ubiti pogledom.

U našem narodu bosiljak je poznat po imenu "kralj biljaka".

U staroj Grčkoj i Rimu biljka bosiljak se smatra simbolom mržnje, ali danas je u hrišćanskim crkvama, dio rituala posvete vode i cijenjen kao sveta biljka. Na slici je prikazan pravoslavni svećenik, na ceremoniji blagoslova Svete vode.

Opet na Mediteranu, u Egiptu i Indiji u davna vremena se grančica bosiljka polagala na mrtve, jer se vjerovalo da ova biljka otvara vrata prema nebu.

Čak i danas postoje ljudi koji bosiljak povezuju sa smrću i čarobnjaštvom.

среда, 25. јануар 2012.

Bosiljak u liječenju

Osim kulinarskih čarolija, bosiljak ima zaslužno mesto i u lečenju raznih bolesti.

Ova biljka ima antimikrobna i antioksidativna svojstva. To objašnjava njegovu široku upotrebu u fitoterapiji. Bosiljak pomaže kod glavobolie, stomačnih tegoba, kašlja, angine, pa čak i zubobolje.

Ulje od bosiljka se naširoko koristi u tradicionalnoj Ayurvedskoj medicini, kao i u mnogim drugim istočnjačkim metodama iscjeljivanja.

Indijski znanstvenici su otkrili da bosiljak ima snažna anti-upalna svojstva i može ublažiti bol i otekline povezane s artritisom, kako su objavile novine Daily Mail.

Studije pokazuju da uzimanje koncentrirani ekstrakti dvije vrste bosiljka (Ocimum americanum i Ocimum tenuiflorum) smanjuje otekline od 73% u roku od 24 sata.

Za razliku od lijekova, ova divna aromatična biljka nema dokazanih nuspojava (iritacija probavnog trakta, peckanje ili bol u trbuhu). Štoviše, bosiljak ima svojstva da zaštiti od dijabetesa jer povoljno djeluje na snižavanje krvnog šećera.

Bosiljak se u ayurvedskoj medicini može uzeti u obliku čaja ili svjež - u salatama i jelima.

Zanimljivo je da on ipak ima dva lica. Prvo - može biti vrlo ljekovit i daje lijep okus, drugo -  u prekomjernim količinama može biti i otrovan.

недеља, 22. јануар 2012.

Bosiljak u ishrani

Bez obzira na legende o podrijetlu bosiljka, činjenica je da je ova biljka doista kao stvorena za kulinarske čarolije.

Širom svijeta u kuhinji se upotrebljava lisće bosiljka i to: svježe, sušeno ili smrznuto u zamrzivaču, ali tipično je da u sušenom obliku bosiljak mijenja okus u potpunosti. Svetski poznati kulinari preporučuju da bosiljak bude pohranjen smrznut ili zamotan u vlažnom papiru u hladnjaku.

Bosiljak je najbolje dodati kao začin na kraju kuhanja (na ulju je vrlo nestabilan), kako bi se zadržalo što više okusa. Ovo pravilo naravno uvijek vazi kada su zacini u pitanju.

Tipično, bosiljak se koristi za izradu preljeva za salatu, umake, u svim vrstama jela sa piletinom, variva. Čak ulazi u sastav tajnog recepta poznatog monaškog likera "Chartreuse." Ponekad se dodaje i voćnim džemovima i želeima - osobito kada su u pitanju jagode, maline ili šljive.

Najpoznatiji umak s bosiljkom je u kombinaciju sa mješavinom začina, pinjolom, maslinovim uljem i parmezanom. Drugi je sa rajčicom, sirom i maslinovim uljem, kao svjetski poznata Caprese salata.

Ne smijemo zaboraviti da je bosiljak jedan od osnovnih sastojaka svjetski popularne talijanske pizze Margarita. Bosiljak je inače tesno povezan sa autentičnom talijanskom kuhinjom kao dadatak testenini, što joj daje specifičan i prepoznatljiv okus.

Zatim, bosiljak se širom planete upotrebljava za dekoraciju sendviča, salata i jela sa mesom.

Ova aromatična biljka se također široko koristi u Vijetnamu i na Tajlandu. Ukoliko nekada posetite ove zemlje, i probate njihovu domaću kuhinju, teško da ćete ikada zaboraviti fantastičan miris koji se nadvija nad svakim tanjurom za koji je zaslužan - naravno bosiljak. Dovoljno je spomenuti njihov slavni specijalitet sa piletinom, bosiljkom i čilijem, koji unatoč paklenoj vatri oduševljava božanskim mirisom.

субота, 21. јануар 2012.

Bosiljak i njegove osnovne karakteristike

Bosiljak (Ocimum basilicum) je godišnja biljka sa karakterističnim mirisom. Stabljika je uspravna i  razgranata. Listovi su zelene ili ljubičaste boje. Bosiljak je aromatična biljka, čija su kulinarska i ljekovita svojstava davno poznata. Bosiljak je jakog ukusa a u prekomjernim količinama može biti i otrovan.

Bosiljak potiče iz tropskih i suptropskih krajeva Azije a uzgaja se u Europi, Aziji, Africi i Severnoj Americi. U našim krajevima bosiljak se masovno uzgaja kako u vrtovima tako i u cijeloj zemlji.

Danas postoji dosta vrsta bosiljka i raznih variteta ove biljke. Oni se razlikuju ne samo morfološki već i prema količini i kvalitetu eteričnih ulja i mirisa. Na temelju toga stvorene su mnoge vrste bosiljka koje se specijalno uzgajaju. Bosiljak, zdrava hrana i vino recepti su za ocuvanje dobrog zdravlja..

Zahtjevi za uzgoj bosiljka

Bosiljak treba toplinu i svjetlo. Sjemena počinju klijati na 12-15 ° C, optimalno je 20-22 ° C. Mlade biljke mogu preživjeti na temperaturi od oko 10 ° C, ali samo za kratko - 1-2 dana. Rast i razvoj se zaustavlja na 10 ° C. Pri niskim temperaturama i u vreme kišovitih dana, početkom cvatnje daje manje eteričnih ulja u sirovini nego za vreme sunčanih i toplih dana.

Potrebe za vodom takođjer su neophodne za dobar razvoj bosiljka. Posebno tijekom klijavosti sjemena u razvoju prvog lista i tijekom berbe.

Za što bolji razvoj kvalitetnog bosiljka potrebno je tlo obogatiti humusom.

Optimalno vrijeme za berbu bosiljka je neposredno prije cvatnje - onda je aroma bosiljka na vrhuncu.